Categories
Herstory

prof. dr. Melika Husić-Mehmedović

Razgovarala: Alma Strika

U našem šestom intervjuu u rubrici Her Story donosimo vam razgovor s ministricom u Vladi Kantona Sarajevo, prof. dr. Melikom Husić-Mehmedović. Profesorica Melika prva je ministrica Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo. Inače, redovna je profesorica marketinga na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu na kom je i završila studij ekonomije. Postdiplomski master studij iz oblasti poslovnog upravljanja završila je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorsku disertaciju “Stil života i luksuzna potrošnja” radila je i odbranila ponovo na Univerzitetu u Sarajevu. Obnašala je funkcije direktorice Centra za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu i prodekanese za nastavu Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. U Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine angažovana je kao članica Odbora za ekonomske nauke. Na Google Scholaru Husić-Mehmedović broji 885 citata.

U intervjuu za STEM Team govorila nam je o položaju žena u nauci. Otkrila nam je kako je biti prva ministrica u Ministarstvu i koliko je bitno što je takva uloga pripala baš ženi. Pročitajte i kako, kao ministrica, planira raditi na poboljšanju položaja žena .

Za početak, kako se osjećate nakon što ste dobili ulogu prve ministrice u Ministarstvu, a uz to sve je ta uloga pripala ženi? Znamo koliko naše društvo, nažalost, mora potencirati takve priče.

Moram vam reći da mi je važnije to što je prva žena u pitanju, nego što sam to konkretno ja. Mislim da odličnu poruku šaljemo. Prvo da je važno bilo razdvojiti ova dva ministarstva u ovom trenutku s obzirom da je sva nadležnost u obrazovanju u Bosni i Hercegovini, nažalost, na kantonalnom nivou. Ovo bi se sve trebalo dešavati na nivou BiH. Imajući najveći, najvažniji, najcitiraniji i najpublikovaniji Univerzitet u BiH i u Kantonu Sarajevo važno je bilo dati primjer i ovdje krenuti sa razdvajanjem ovih ministarstava. Ja sam ponosna što je, ponavljam, žena na tom mjestu. Kreirajući materijale odmah ugrađujemo “ministrica”. Mislim da imenovanjem žene šaljemo odličnu i važnu poruku.

Vi dolazite iz akademske zajednice. Kakva iskustva imate tokom Vaše dosadašnje karijere po pitanju položaja žena u našoj akademskoj zajednici na Univerzitetu u Sarajevu, ali i šire ukoliko ste imali iskustva?

Jesam, imala sam i iskustva i rada sa kolegicama i kolegama ne samo iz BiH i regiona, već i iz cijelog svijeta. Iskreno, ja se nisam srela sa problemima ili sa nekom otežanom pozicijom zato što sam žena. Više sam se susretala sa problemima dok sam bila mlada zbog nepovjerenja zbog godina, ali nisam imala problema zbog činjenice da sam žena. Međutim, bavim se ovim pitanjem iz više aspekata. Bavim se i naučnim pristupom analize položaja žena, ne samo u nauci i obrazovnom sistemu, već i u poslovanju, politici i tako dalje. Radili smo brojne projekte istraživanja na tržištu BiH i imam neke podatke i znam kakva je situacija. Kada je riječ o obrazovanju trend raste sa brojem studentica. Trenutno u BiH ima oko 60% studentica u odnosu na 40% studenata. Konkretno, ja dolazim sa Ekonomskog fakulteta UNSA, koji je daleko najveći fakultet u Bosni i Hercegovini i samim tim na UNSA i koji je uvijek imao omjer pola-pola. Bio je jednak broj studentica i studenata. Ta se situacija posljednjih godina drastično mijenja. Zato što me ta tema zanima, svake godine pogledam kakva je situacija u broju studenata. Broj studentica na mojim predmetima raste čak i do 80%. Također, radila sam neke procjene da vidim kakav im je uspjeh – moje studentice postižu u prosjeku cijelu jednu ocjenu više u poređenju s kolegama studentima. Imamo i dosta dobar omjer kada su u pitanju naučnice i research na univerzitetima u BiH, posebno na UNSA. Ali na kraju kada se sve svede na output, izričaj i dobro zaposlenje, tu se javlja problem. Tu upravljačke pozicije pripadaju muškarcima uglavnom. Žene jako brzo napreduju do jedne granice i kao da imaju glass ceiling. To je kada postavimo sebi ogradu i mislimo da ne možemo iznad toga, da nam je to vrhunac i granica. Zatim, žene imaju veliki teret sa unpaid care work, dakle, imaju veliku brigu o djeci, o starijim, o kući i svim aktivnostima koje se ne plaćaju, a koje su još uvijek na plećima žene. Tako da, kada dolazimo do ozbiljnijih pozicija onda tu dominiraju muškarci. Isto je i sa istraživanjima. Research output na kraju je mnogo veći kod naših muških kolega, iako imamo mnogo veći broj žena u nauci na Univerzitetu.

STEM Team je radio istraživanje položaja žena u ANUBiH i prema ustupljenim podacima i radovima došli smo upravo do sličnih informacija. Problem društva više nije školovanje djevojaka nego njihov kasniji položaj u struci?
To je problem svuda čak i u ovim “žensko intenzivnim” područjima, kao što je naprimjer obrazovanje. Uglavnom učiteljice, nastavnice, pa i profesorice su žene, ali muškarci su direktori škola, dekani fakulteta. Činjenica je da Univerzitet u Sarajevu nikada nije imao žensku rektoresu. To su sve ograničavajuće činjenice koje dokazuju da ženama ide do jednog glass ceilinga, a onda nastaje problem.

Zanima nas Vaš lični stav, ali i stav ministrice. Na koji način bismo mi kao društvo, ali i ministarstva i vlade mogli raditi na boljem položaju žena?
Da bismo ustvari vidjeli kako da to riješimo moramo zaista identifikovati i definisati problem. Problem nije – nema žena na rukovodećim pozicijama, problem je – zašto nema žena na rukovodećim pozicijama. Tu su još uvijek mišljenja podijeljena. Neka istraživanja u kojima sam i sama učestvovala, pokazala su naprimjer da je važna podrška javnosti u smislu da li je ženi ili nije mjesto tu i tu, da li žena treba da putuje i izbiva iz kuće, da li treba da bude na raspolaganju porodici, pa do podrške svoje porodice. Mene je šokirao podatak u našem istraživanju od prošle godine da žene u BiH kažu da provedu 7-8 sati dnevno u kućanskim aktivnostima – care activity. To je još jedno cijelo radno vrijeme! Nema rješenja dok društveno i sistemski ne riješimo ta pitanja, dok nemamo adekvatno riješen child care, elderly care i to ne stavom da se natalitetna politika povećava davanjem dječijeg doplatka. Ženi koja ima ozbiljnu karijeru ne znači ništa nekoliko stotina maraka dječijeg doplatka. Njoj treba adekvatna pomoć u čuvanju tog djeteta, adekvatna podrška u dostupnosti vrtića… Činjenica je, naprimjer, da žene na selu ne mogu da rade uopće zato što vrtić ne postoji na selu ili trebaju da idu u drugo mjesto koje njima iziskuje dodatne troškove. Dakle, podrška u tim aktivnostima je neophodna. Zatim, kako postoji maternity care treba da podjednako bude ispromovisan i paternity care, da muškarci podjednako mogu i trebaju da ostaju kod kuće i čuvaju djecu, da nije sve opterećenje na ženi. Zato imamo to da karijera u samom početku raste i raste i onda više ne mož, zato što se desi život, desi se porodica, kuća, obaveze i onda se žene jednostavno povuku i ne mogu da daju sve od sebe, ne mogu na sve strane. Kada se opet vrate karijeri već su ih daleko prestigle njihove muške kolege. I ako mislite da je to samo specifično za Bosnu i Hercegovinu, to apsolutno nije tako. Tako je i u najrazvijenijim zemljama svijeta. Prisustvovala sam konferencijama na ovu temu u Americi, gdje je ista situacija. Ako se očekuje dijete u porodici pitanje je da li će žena nastaviti raditi ili neće. Uopće se ne postavlja pitanje da li će muškarac nastaviti raditi ili neće. Prema tome, polako, evolucijski, idemo korak po korak.

Nas su iznenadili podaci da procentualno ANUBIH broji više žena nego akademije u regionu. Također R. S. Makedonija je čak prema istraživanju UNESCO-a iz 2019. godine imala procenat 55,8% žena u nauci u odnosu na muškarce. Koje je Vaše mišljenje o tome?
R. S. Makedonija je prva, tačno. BiH je u zelenoj zoni. I to je broj žena naučnica. Međutim, upravo kao rezultat ovoga se može zaključiti da je njihov research output obrnuto proporcionalan ovome. Dakle, listom rukovodi R. S. Makedonija, zatim idu Latvija, Litvanija, Srbija, Bugarska, Republika Moldavija i tako dalje, a na dnu se nalaze Nizozemska, Češka, Francuska, Njemačka, Austrija, Finska, Švicarska, Švedska, dakle, sve zemlje koje imaju izuzetno jak naučni output imaju manji broj naučnica. Jeste lijepo što se ženama daje prilika i možda je to jednostavno lijep i lagodan posao, kao što jeste, ali research output koji daju naše žene je mnogo manji. Ako uzmete Google Scholar Bosne i Hercegovine ili Google Scholar Univerziteta u Sarajevu, koji je lijepo složen, vidjet ćete na prvih 50 pozicija koliko je žena. Ni deset. To je problem. Ok, da – ima ih, da – možemo se pohvaliti, ali uvijek vidite ko predvodi tu listu. Ako je predvodi Harvard na dobrom ste putu. Ako je predvodi R. S. Makedonija, a na zadnjem mjestu je Nizozemska onda možda nismo na dobroj listi.

S obzirom da je situacija takva kakva jeste, šta vi kao ministrica planirate uraditi u budućnosti?

U kontaktu sam sa kolegicom koja je napravila analizu, kako ona kaže, dobitnika Fonda za naučnoistraživački rad i da su to bili mahom muškarci. Sada objavljujemo novi poziv pa ću obratiti pažnju na gender balans jer me to zanima. Međutim, iz bazena prijava vidjet ćemo šta će doći i ako bude više prijava muškaraca, onda, logično da će i dodijeljena sredstva biti u tom srazmjeru. Mnogo govorim o ulozi i položaju žena u nauci i pokušavam da to ispromovišem koristeći poziciju na kojoj se nalazim. Ono o čemu smo ranije razgovarali sa, naprimjer, UNDP-om i UN Womenom jeste da napravimo neku godišnju nagradu za najbolju naučnicu, za ženu koja je imala najveći research output ove godine, da počnemo da dajemo te posebne nagrade za žene i to ću pokušati da postavim na noge već ove godine. Više radi promocije, ne radi novčane nagrade.

Naučni radovi se većinom rade u timu i svi projekti su danas bazirani na timskom radu. Da li otprilike znate koji je omjer muškaraca i žena kao nositelja projekata i naučnoistraživačkih radova?

Nisam razmišljala o tome. Vrlo interesantna tema, dalo bi se to pogledati. Ja pokušavam da probudim svijest o tome da nema potpisivanja tima, nego da se treba znati i naznačiti koliko je ko doprinio u timu. Polako. Mijenja se svijest. Ali jako polako. Jako sporo.

Koliko je Vama tokom obrazovanja i izbora zanimanja bila značajna uloga porodice, nekih uzora i samih nastavnika i profesora u osnovnoj i srednjoj školi?
Veoma. Ja bih prvo krenula od porodice, roditelja. Mislim da jako na vas utječe ukoliko imate tu jake figure, pogotovo ukoliko imate jaku žensku figuru na koju se ugledate. Ne mora to biti ista oblast ili pitanje obrazovanja, ali ugledate se na jake žene lidere. I onda ukoliko se djeca imaju na koga ugledati te su onda karakterne osobine usađene. Mislim da nam je neophodan uzor u samom djetinjstvu. Sada, bez podrške moga supruga, sigurno ništa ne bih mogla da uradim ni da se organizujem, tehnički. Važno je da imate nekoga ko zajedno s vama prolazi neke izazove, da imate podršku u izazovima, savjet, oslonac… Bez svega toga, ako bi se išlo, jednostavno ništa ne bi funkcionisalo, ni na jednom, ni na drugom polju. Također, ja sam imala mentora kroz svoj studij na diplomskom, magistarskom i doktorskom i to je sada predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH. Dakle, vi obično gledate nekoga ko vas inspiriše, ko je također jaka ličnost, ko je motivator i onda se ugledate na takve osobe i pokušavate da idete njihovim stopama. Nemojte se ugledati na nekoga ko nije zadovoljan onim što je ostvario ili ko se nije dovoljno realizovao.

Za kraj, nešto što nisam spomenula, a vrlo je važno. Ovo je prva Vlada KS koja ima četiri ministrice. Iako je zakonom propisano da ima minimalno pet, nikada nijedna nije imala ni četiri. Tako da, sve su to uzori – više se žena pojavljuje u javnom prostoru, kao što vi činite u STEM-u. Zamislite situaciju – dođete na neki politički skup gdje su sami muškarci i jedna žena. Recimo, ja dolazim iz oblasti biznisa i nerijetko mi se dešavalo da uđem na predavanje gdje sam bila jedina žena a gdje trebam nešto predavati… Moramo polako mijenjati svaki aspekt, davati priliku ženama i onda će se i naše kćerke ugledati na nas.

Support our organization by sharing this content!

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *