Kategorije
Wonder STEM

Položaj žena u ANUBiH

Piše: Selma Koso

Položaj žena u svim poljima nauke je dugogodišnja tema diskusije u cijelom svijetu, pa i u Bosni i Hercegovini. Iako smo kao društvo mnogo napredovali u ovom polju, neki podaci su idalje razočaravajući. Jedna od institucija o kojoj smo istraživali na ovu temu je Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH).

ANUBiH, svima vjerovatno već poznata, je najveća naučna institucija u Bosni i Hercegovini i već dugi niz godina se bavi unapređenjem i podržavanjem nauke i umjetnosti na čitavom području BiH. Članstvo u ovoj instituciji je pripalo mnogim cijenjenim naučnicima i naučnicama, no rodna ravnopravnost se može dovesti u pitanje. Dokaz tome je informacija iz rada “Žene članice Akademije nauka i umjetnosti BIH” članice ANUBiH prof. dr. Adile Pašalić-Kreso, profesorice pedagogije, u kojem je navela da je pomenuta Akademija od svog osnivanja od 175 redovnih i dopisnih članova imala samo 12 žena.

Izvor: skolegijum.ba

Također, ANUBiH nikada nije imala ženskog predsjednika. Ipak, možemo vidjeti poboljšanje položaja žena u ANUBiH sa činjenicom da trenutno imaju potpredsjednicu, akademkinju Lidiju Lincender-Cvijetić. Pašalić-Kreso je u istom radu navela da ANUBiH ima dosta više žena u svom sastavu nego mnoge akademije u regiji. 

Izvor: avaz.ba

Imali smo priliku razgovarati sa Naidom Nišić, koordinatoricom službe za opće i pravne poslove, koja nas je informisala o tome kako postati član, te ko sve može biti član ANUBiH. Izjavila je da proces odabira članova počinje objavom obavijesti u trajanju od 45 dana od strane Akademije kojom se pozivaju organizacije da predlože svoje članove. Članovi mogu biti svi oni koji ispunjavaju određene uvjete što podrazumijeva da su državljani BiH čiji rezultati predstavljaju visoko dostignuće u polju nauke i umjetnosti. Kandidati se nikada lično ne mogu prijaviti, već su predloženi od strane univerziteta, naučnoistraživačke organizacije, visokoškolske ustanove, te i samih odjeljenja ANUBiH. Nakon toga se obrađuju prijave, nastupa glasanje koje može biti javno ili tajno po izboru Akademije te se zakazuje izborna skupština. Novoizabrani članovi najprije postaju dopisni i nakon nekoliko godina mogu preći u redovne članove.

Na pitanje da li ANUBiH zastupa određenu gender politiku Nišić nam je rekla:Prilikom svakih izbora Akademija vodi računa o tome da se omogući ženama isti pristup kao i muškarcima, da uvijek bude žena među kandidatima kao i primljenim članovima.

Nakon što smo dobili izjavu da ANUBiH zastupa gender politiku i informacije da su proteklih godina primili dosta više ženskih članova nego prije, odlučili smo istražiti podatke na njihovoj oficijalnoj web stranici. Uvidom u članstvo na web stranici primjetili smo da broje 36 redovnih članova, od čega je 7 žena, što predstavlja 19,44%, dok je među dopisnim članovima omjer žena i mušaraca 1/10. Nakon ovih informacija nismo htjeli stati sa istraživanjem, te smo uvidjeli da među 8 počasnih članova nema žena. Na kraju, ukupno kroz historiju ANUBiH broji 310 članova, od čega je tu samo 16 žena, što predstavlja 5,16%. Te članice su: Mirsada Hukić, Lidija Lincender-Cvijetić, Senka Mesihović-Dinarević, Ljerka Ostojić, Adila Pašalić-Kreso, Branislava Peruničić, Mirjana Vuković, Marina Katnić-Bakaršić, Desanka Kovačević-Kojić, Svjetlana Fajfer, Mihra Taljanović, Jagoda Buić, Vera Kržišnik-Bukić, Jela Grujić-Vasić (1923 – 2009), Hanifa Kapidžić Osmanagić (1935 – 2019), Mica Todorović (1900 – 1981). 

Gore navedene rezultate smo odlučili uporediti sa UNESCO-vim istraživanjem Women in Science iz 2019. godine, gdje je procenat žena koje učestvuju u nauci u BiH 46,8%. Ovaj broj nam pokazuje da skoro polovinu naučne zajednice u BiH čine žene i pokazatelj je da ANUBiH i dalje nema zadovoljavajući broj žena članica, te da nisu ni blizu broju od 46,8% . Zbog toga ne smijemo staviti tačku na ovaj problem te je jako bitno promovisati i staviti akcenat na sve žene koje su ostvarile jako značajne uspjehe i pružiti im priliku da budu vidljive. Također, pred samu objavu ovog članka dobile smo nove informacije i uvid u dokumentaciju od strane Pašalić-Kreso te zbog toga još uvijek ne možemo naše istraživanje na datu temu privesti kraju. U narednom periodu ćemo nastaviti sa radom iz date dokumentacije jer sada imamo priliku istražiti još više o ovoj temi. 

Support our organization by sharing this content!

Komentariši