Kategorije
Wonder STEM

Budimo vidljive

Piše: Alma Strika

Kako je počelo?

Zahtijevajući bolje uslove rada za žene, radnice fabrike tekstila iz New Yorka stupile su u štrajk 8. marta 1857. godine. Istog dana u mjesecu martu, samo 51 godinu poslije, došlo je do novog štrajka žena. Radnice su prvobitno bile zatvorene u fabrici, kada je došlo i do požara. U požaru je izgorjelo 129 radnica. Godinu nakon požara, u sjećanje na ovaj događaj u New Yorku je obilježen 8. mart kao Dan žena.

Godinu dana nakon prvog obilježavanja 8. marta (1910.) kao Dana žena u Kopenhagenu je na Drugoj internacionalnoj konferenciji dogovoreno da se jedan dan u mjesecu martu proglasi kao Dan borbe žena za njihova prava.

Tada su i žene Njemačke, Danske, Austrije, Švajcarske i SAD-a zatražile pravo glasa. U Njemačkoj je Klara Cetkin izvela milione ljudi na ulice, dok su žene Francuske svoje pravo da biraju i budu birane zatražile 1912. Slijedile su ih žene Holandije, Švedske i u konačnici 1913. žene Rusije.

Žene danas uživaju pravo da biraju i budu birane, kao i pravo na zaposlenje. Da li smo postigle sve?

Kako žene protestuju danas?

Godinama nakon svih historijskih događaja žene su dobile svoj Dan, a za dan bukete cvijeća, parfeme, slatkiše i ostale poklone. Godinama nakon, žene ne uživaju jednaka prava kao muškarci i primorane su na borbu. Kako se za prava borimo danas?

Rekli bismo da je pandemija donijela svoje i da ove godine i narednih ko zna koliko žena neće mart provesti štrajkujući za svoja prava. Kobna 2020. godina nas je vezala za medije i društvene mreže.

U Bosni i Hercegovini i njenom regionu se, kao u ostatku svijeta,  susrećemo sa pristupom problemima kroz razne programe, projekte i web platforme. Ne pamtimo kada smo svoje nezadovoljstvo i pravo tražile masovnim okupljanjima, pa čak ni onda kada žene ženama nisu dale glas za duže porodiljsko odsustvo. Najvidljivije smo onda kada smo i najaktivnije na društvenim mrežama. Gdje sve možemo podići svoj glas?

Kritički je Instagram nalog sa oko 39.5K pratilaca iz cijelog regiona. Cilj im je probuditi kritičko razmišljanje kod žena o sadržajima koji se plasiraju na internetu, mainstream medijima i pop kulturi. U svom pristupu pratiteljima i pratiteljicama putem Instagram storya pokreću interaktivne diskusije o temama običaja, prostitucije, uslova u porodilištima, mizoginiji i generalno temama koje se tiču žena i odnosa društva ili pojedinaca prema njima. Iskustva koja dobijaju od pratiteljica su razna i geografski raznovrsna. Kao medij sa brojem pratilaca koji raste postaju ključna platforma za širenja glasa o problemima žena.

Nisam tražila su Facebook grupa (12K članova) i stranica (37K) članove koje su nastale kao sigurno mjesto ženama iz regiona za podijeliti svoje traume i neugodna iskustva, a nakon što je glumica Milena Radulović optužila za silovanje svog profesora glume. Za pokretanje ove platforme i uvezivanje trebalo im je svega nekoliko sati. Zahvaljući ovoj vrsti bunta i slanja poruke društvu, mnogi fakulteti u regionu su promijenili svoju politiku rada prema ovakvim slučajevima i bili primorani da se oglase. Šutnja je prestala, a veličina ove priče će se tek vidjeti u budućnosti.

Meduza je web platforma koja djeluje na području Makedonije. Stvorena je za djevojke, žene, rodove, seksualne manjine i sve osobe koje žele slušati, učiti i živjeti feministkinje. Zajedno izgrađuju mrežu, čitaju jedna o drugoj i pišu. Pišu o sebi, problemima sa kojima se svakodnevno susreću, i ličnim i sistemskim, o njihovim izborima, pravima i njihovim pričama. Za sebe kažu da su mjesto emancipacije, otvorenosti, eksperimentiranja i prihvaćanja. Kroz Meduzu zauzimaju prostor koji im je potreban. Na Instagramu imaju izgrađen community sa 6.5K pratitelja i pratiteljki, dok na Facebooku taj se broj približava 11K. 

I na kraju smo tu mi – STEM Team, platforma nastala kao posljedica pandemije koja za cilj ima jačanje žena u STEM naukama. Kroz naš rad prikazat ćemo vam sve mogućnosti koje moderno društvo pruža mladim ženama u izgradnji karijere. Ukazat ćemo vam na sve probleme neravnopravnosti s kojim se žene u STEM naukama susreću. I ono najvažnije, radit ćemo sa djevojčicama kako bismo ih ohrabrile da se sutra bave onim za šta su im rekli da nije za djevojčice. 

Sretan vam dan u kom se slave ekonomska, politička i društvena dostignuća žena. Poželjela bih vam da danas iskažete svoj protest i bunt na način na koji možete. I danas i svaki drugi dan neka su vam vaša prava i ravnopravnost na prvom mjestu.

Kategorije
Wonder STEM

Prednosti STEM pristupa u obrazovanju

Piše: Amina Hasagić

STEM pristup obrazovanju u svijetu bilježi rast i razvoj. Na našim je područjima STEM pristup u obrazovanju u počecima i odvija se kroz projekte i inicijative, kroz koje se promiče u bh. obrazovanje.

Prednosti su STEM pristupa u obrazovanju mnogobrojne. U ovom tekstu opisat ćemo vam sve prednosti STEM pristupa u obrazovanju te objasniti mehanizme njegovog djelovanja. Među njima izdvaja se pristupačnost učenicima jer se pored apstraktnih, uče i konkretnim stvarima pomoću kojih se lakše zapošljavaju. S tim u vezi stoji i zanimljivija nastava. S druge strane korištenje STEM pristupa proširuje bazu za razvoj STEM industrije i ekonomije te pomaže pri izgradnji kritičkog mišljenja, rješavanju problema i logičkom zaključivanju kod učenika osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja.

Za održiv pristup u školovanju potreban je temeljiti, sistemski i dugogodišnji rad nadležnih institucija. Pozitivni učinci STEM pristupa u obrazovanju, traže kvalitetno osposobljavanje prosvjetnih radnika, kako bi oni mogu samostalno kreirati i prilagođavati STEM sadržaje učenicima. Tek nakon što se osposobe, prosvjetni radnici mogu krenuti s izvođenjem STEM pristupa u obrazovanju za svoje učenike. Osim toga, od učenika se zahtijeva i očekuje sticanje osnovnog znanja iz nastavnih predmeta, ali i izgradnja vještina saradnje, kritičkog mišljenja, kreativnosti i rješavanja problema. Na osnovu toga oni će biti spremniji i pristupačniji za tržište. 

Važno je da škole imaju partnerstva s tercijarnim sektorom i industrijama kako bi motivisali učenike da stiču temeljna znanja i vještine iz STEM-a. Upoznavanje sa STEM-om najbolje je započeti u ranom djetinjstvu te nastaviti kroz osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Nakon srednjeg obrazovanja kroz STEM pristup učenici će na tržištu rada imati veću prednost u odnosu na ostale koji nisu obrazovani po ovom pristupu. STEM poslovi vremenom postaju i postajat će važniji, odnosno razvijat će se i biti bolje plaćeni u odnosu na druge poslove.

Kategorije
Wonder STEM

Prvo 3MT takmičenje u BiH

Izvor: screenshot

Piše: Ajla Karović

„Znanje je tek onda znanje kad je stečeno naporom vlastite misli, a ne pamćenjem.“ Tolstoj

U Bosni i Hercegovini održano je prvo 3MT takmičenje koje je okupilo 70 bh. studenata doktorskih studija sa eminentnih univerziteta iz 21 zemlje širom svijeta. Three-minute thesis (3MT) takmičenje dalo je priliku doktorandima da prikažu briljantnost svojih istraživačkih projekata, ne samo stručnom žiriju nego i javnosti u samo tri minute. 3MT ne predstavlja vježbu u „banaliziranju“ istraživanja, već zahtijeva od studenata da konsolidiraju svoje ideje i iskristaliziraju svoja istraživačka otkrića.

Priliku da pokažu da postoje priče na koje trebamo biti ponosni takmičari su dobili zahvaljujući Fondaciji Bosana, Bosanskohercegovačko-američkoj akademiji nauka i umjetnosti, Bosanskohercegovačkoj fondaciji budućnosti i Asocijaciji za napredak nauke i tehnologije (ANNT).  Na takmičenje su se mogle prijaviti sve osobe porijeklom iz BiH koje rade ili su nedavno završile svoje doktorske disertacije bilo gdje u svijetu. Jedini uvjet, koji je ujedno pokazao da talenti iz naše zemlje mogu stati rame uz rame sa sa studentima drugih svjetskih obrazovnih i istraživačkih institucija, bio je bh. porijeklo. Stručni žiri se sastojao od 22 akademska radnika iz oblasti društvenih, tehničkih, prirodnih nauka, umjetnosti i drugih, koji su porijeklom iz Bosne i Hercegovine.

Imali smo priliku razgovarati i sa Suadom Krilaševićem, PhD studentom na TU Delft u Nizozemskoj, koji se ove godine okušao kao takmičar. Na naše pitanje da li i na koji način ovo takmičenje doprinosi razvoju nauke u Bosni i Hercegovini, rekao nam je: ”Ovo takmičenje najviše doprinosi popularizaciji nauke i bavljenja naukom u BiH, što je itekako bitno. Mi smo država s procentualno malim brojem univerzitetski obrazovanog stanovništva. Nauka nije bitna samo iz nekih filozofskih i humanističkih razloga, već i za unapređenje životnog standarda. Ako bismo analizirali našu privredu, uglavnom je zasnovana na jeftinoj radnoj snazi i na ekstrakciji prirodnih resursa. Kako bismo to promijenili moramo početi nuditi nove inovativne proizvode koji će se moći takmičiti na svjetskom tržištu, vratiti novac u BiH i poboljšati životne uslove. Što je više “nauke” uloženo u neki proizvod, on je skuplji (jedan kilogram televizora je skuplji od jednog kilograma drveta). Moram priznati da sam bio pozitivno iznenađen na odziv koji je imalo ovo takmičenje. Nadam se da ćemo uspjeti ohrabriti neke mlade studente da krenu putem nauke.”

Jasan zaključak je da je ovo takmičenje bilo idealna prilika da se ojača zajednica istraživača u našoj državi i omogući saradnja između mladih i talentovanih akademaca. Učesnici su mogli poboljšati svoje komunikacijske vještine, prevazići strah od javnih nastupa i ostvariti prilike za napredak u karijeri. Bh. obrazovni sistem ima specifičnu i autoritativnu stukturu te su takmičenja poput ovih potrebna kako bi mladi ljudi imali priliku izaći iz okova surove realnosti i uvesti nas u briljantne sfere svojih umova. Nakon pozitivne priče poput ove, uvjereni smo da u našoj državi itekako ima načina za uspjeh. Nauka i svakodnevni život ne bi trebali biti razdvajani. Bosno i Hercegovino, hajdemo svjetla reflektora prepustiti ovakvim ljudima!

Kategorije
Wonder STEM

Šta je STEM?

STEM je tema na koju se danas mnogo govori u obrazovanju, a predstavlja akronim za nauku, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku (Science, Technology, Engineering and Mathematics).

Skraćenicu STEM uveo je NSF (National Science Foundation – Nacionalna fondacija za nauku). Prethodno je Fondacija koristila SMET kao kraticu za sva područja koja su obuhvatala ove discipline i sistem integrisan znanjem i vještinama navedenih područja. Međutim 2001. godine američka biologičarka Judith Ramaley, tada pomoćnica direktora za obrazovanje i ljudske resurse u NSF-u, promijenila je SMET u STEM. Od tada se STEM program proširio na mnoge zemlje izvan SAD-a, kao što su: Australija, Kina, Francuska, Južna Koreja, Tajvan i Velika Britanija, a danas je ovakav program zastupljen u skoro svim zemljama širom svijeta.

Najviše se koristi definicija STEM-a koja je razvijena u jugozapadnoj Pensilvaniji. Njena je prednost u tom što jasno povezuje obrazovne ciljeve s potrebama radne snage:

“STEM je interdisciplinarni pristup učenju u kojem su rigorozni akademski koncepti povezani sa stvarnim poukama, dok studenti primjenjuju nauku, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku u kontekstima koji stvaraju veze između škole, zajednice, posla i globalnog preduzeća, a koji omogućavaju razvoj STEM pismenosti i time sposobnost da se takmiče u novoj ekonomiji.”

Učitelji STEM-a, usmjereni na poboljšanje nastave nauke i matematike, koriste nekoliko različitih pristupa. Naprimjer, neki učitelji integriraju projektne aktivnosti koje zahtijevaju znanje i primjenu vještina u određenim područjima, poput inženjerstva. U nekim slučajevima dodaju se ili proširuju izvannastavne aktivnosti, uključujući timska takmičenja u kojima studenti rade zajedno (naprimjer, za izradu robota).

Australijsko istraživanje o globalnim STEM politikama i praksama otkrilo je 2013. godine da zemlje širom svijeta rade na proširenju sudjelovanja nedovoljno zastupljenih skupina (žena i djevojaka) u STEM studijama i karijerama.

STEM program do danas se mnogo razvio, te predstavlja jedinstveni pristup poučavanja i učenja koji se usredotočuje na različite stilove učenja i interese pojedinaca. To znači da STEM obrazovanje može ponuditi svakom studentu nešto za njega. Za razliku od tradicionalnih obrazovnih sistema u kojima su predmetna područja odvojena, STEM obrazovanje naglašava tehnologiju i integrira sve predmete tako da se sve discipline međusobno povezuju.

Zašto STEM privlači toliko pažnje? Zato što teži k jednostavnoj izvedbi i potiče na razmišljanje povezujući učionice s realnim svijetom. 

STEM naglašava saradnju, komunikaciju, istraživanje, rješavanje problema, kritičko razmišljanje i kreativnost – vještine koje su studentima potrebne za uspjeh u današnjem svijetu bez obzira na individualne interese ili ciljeve u karijeri. STEM je izravan odgovor na spoznaju da će se naša budućnost graditi na sposobnostima za inovacije, izume i kreativno rješavanje problema.

Izvor: https://www.britannica.com/topic/STEM-education

Piše: Maida Hodžić