Categories
Wonder STEM

Microsoft Learn Student Ambassadors

Piše: Selma Koso

Microsoft, kao najveći lider u tehnologiji i svima sigurno poznat, već duže vrijeme ima program za sve perspektivne studente u STEM naukama po nazivu Microsoft Learn Student Ambassadors. Ovaj program je omogućio da studenti univerziteta širom svijeta postanu članovi, ambasadori i time usavrše svoje vještine u polju informacionih tehnologija i kompjuterskih nauka. Također svi ambasadori širom svijeta, kojih ima više od 2800 u 101 državi, mogu stupiti u kontakt i time dijeliti svoje vještine međusobno, a i samim članovima koji apliciraju. Svi članovi i ambasadori ovog programa strastveno dijele svoju ljubav prema raznim kompjuterskim naukama i znanje iz istog sa svojim kolegama, te pored toga imaju i mnoge druge prednosti.

Naime, Microsoft Learn Student Ambassadors program pored dijeljenja znanja i slušanja raznih predavanja nudi mnoge druge prednosti i darove za njihove članove, pa to samim tim čini ovo iskustvo jedinstvenim. O ovom projektu i njegovim prednostima razgovarali smo sa Isidorom Janevom, ambasadoricom ovog programa u Makedoniji. Isidora je studentica Fakulteta za informatiku sveučilišta Goce Delchev u Štipu, a Microsoft Learn Student Ambassadors programu se pridružila u aprilu 2021. godine.

Microsoft Student Learn Ambassadors je zapravo izvrsna prilika za povezivanje sa studentima iz cijelog svijeta, kao i Microsoftovim profesionalcima koji vam mogu pružiti čitav niz resursa, uključujući prisustvo raznim događajima, insajdersku stručnost i dobro društvo.”

Program čini internacionalna grupa ambasadora koji su željni pomoći studentima i društvu u kojem žive, voditi lokalne tehnološke skupine i razviti tehničke vještine kao i one potrebne za dobru karijeru i budućnost. Student ambassador može se naći u poziciji organizovanja hackatona u kampusu i šire te mentorstva ili volontiranja na STEM časovima u osnovnim školama.

Kao ambasadorica, Isidora nam je rekla da se njihove aktivnosti mogu kretati od slušanja zanimljivih predavanja, aktivnog rada i time dostizanjem novih životnih prekretnica. Pored toga, uz Microsoft Learn Student Ambassadors svi članovi rade i organizaciju raznih događaja koja im pomaže da poboljšaju svoje SoftSkills vještine, poput javnog nastupa i organizacijskih vještina.

Osim velikog broja kontakata, program nudi i razne prednosti koje će biti dostupne kada članovi dostignu određenu razinu. Neke od tih prednosti su vaučeri za ispite, vlastita besplatna domena, nova e-mail adresa @studentambassadors, LinkedIn Learning račun, Azure krediti u vrijednosti od 150 $ mjesečno i cool swag paketi koji će biti poslati najposvećenijim članovima.

Svi članovi koji su zainteresovani za ovaj program mogu se  prijaviti preko oficijelne stranice programa i tu unijeti svoje podatke OVDJE, a prijave se prihvataju svaka 4 mjeseca.

Isidora nam je za kraj rekla šta je njoj najbolji dio programa i zašto se zbog toga i prijaviti.
“Ono što mogu preporučiti kao ambasador je prilika da naučim nove tehnologije od nekih vrhunskih stručnjaka u određenom polju, kao i veliko prijateljstvo koje se postiže u regiji Srednjoistočne Europe. Ako želite saznati više o ovom programu, slobodno me kontaktirajte na isidora.janeva@studentambassadors.com.“

Angažovanje mladih ljudi u Bosni i Hercegovini je jedna od najbitnijih stvari za razvoj samog društva, a i za bolju budućnost. Zbog toga smo Isidoru također pitali da li Bosna i Hercegovina ima ambasadora u Microsoft Learn Student Ambassadors programu, na šta nam je ona rekla da nema. No, nije samo Bosna i Hercegovina zakazala, već i susjedne države Hrvatska i Srbija koje također nemaju ambasadora. Ovo je još jedan znak da se zemlje Balkana trebaju mnogo više uključiti u ovakve aktivnosti koje ne samo da će im pomoći u sticanju znanja potrebnog za napredak i dobru karijeru, već ih i „ubaciti“ u druge zemlje svijeta i omogućiti kontakt sa raznim stručnjacima. 

Ovo je savršena prilika za sve zainteresovane, motivisane i vrijedne studente i studentice da se prijave i time prošire svoje vidike, dobiju sve pomenute prednosti, učestvuju u raznim događajima i dijele svoju ljubav prema tehnologiji. Ovaj program za članove ima tri milestonesa koje mogu postići i to su: Alpha, Beta i Gold, te svaki nosi određene nagrade i prednosti. Kao što je rečeno na oficijelnoj stranici programa, ovaj program će vam vratiti onoliko koliko vi uložite u njega, to jeste koliko vi budete angažovani u vođenju raznih radionica, prisustvu predavanjima i ostalim aktivnostima, toliko ćete dobiti benefita. 

Categories
Wonder STEM

Naučnice u svijetu umjetnosti

Piše: Adna Turulja

U današnjem svijetu čak i jedno zanimanje oduzima mnogo vremena u našim životima, stoga se rijetko ko usudi pronaći hobi i ono što ga dodatno ispunjava. Da li je to stvar lične organizacije vremena, poteškoće usklađivanja obaveza ili ipak nezainteresovanosti, ovisi o svakoj individui. U ovom tekstu vam predstavljamo dvije djevojke koje uspješno vode svoj naučni ali uporedo i umjetnički život. Riječ je o dvije naučnice u svijetu umjetnosti koje pronalaze vremena u svom životu za sve ono što ih ispunjava. Djevojke Armina Herić i Zlata Jašarević se primarno bave naukom, a njihov hobi je umjetnost. Nešto više o njima pročitajte u nastavku. 

Po struci magistrica genetike i bioinžinjeringa, a po srcu pjesnikinja

Armina Herić je djevojka koja je po profesiji naučnica, a u duši umjetnica. Ona je diplomirala i magistrirala genetiku i bioinžinjering, a život ju je odveo do Opće bolnice Bugojno u kojoj je zaposlena na mikrobilogiji gdje su bakterije sfera njenog interesovanja.

Pored toga što je naučnica, Armina se od svojih najmlađih godina bavi pisanjem, a ponajviše pisanjem poezije. Oduvijek je voljela da čita pa ju je čitanje motivisalo i da počne pisati. S vremenom njeno pisanje je postajalo sve ozbiljnije, te je naposlijetku otvorila vlastiti blog Kafa, poezija i mačke. Armini najveću inspiraciju za pisanje daju svakodnevne stvari, osobe, osjećanja i događaji iz života, kao i čitanje knjiga, slušanje muzike i gledanje filmova. Sve ono što se dešava oko nje i u njoj prenosi na papir i na taj način kreira svoju poeziju. Arminina prva ljubav je bila pisanje, dok se ljubav prema nauci javlja kasnije, u njenim studentskim danima kroz studiranje genetike i bioinžinjeringa. Na studij mikrobiologije se odlučuje spletom životnih okolnosti, ali s vremenom počinje gajiti i ljubav prema nauci, a da ima priliku opet bi izabrala naučni sektor. 

„Ja sam po struci magistrica genetike i bioinžinjeringa, a po srcu pjesnikinja. Struku sam birala ja, ali pisanje je izabralo mene“, otkrila nam je Armina.

Iako nekada može biti zahtjevno i oduzimati puno vremena, Armina vjeruje da kod nje nauka i umjetnost upotpunjuju jedna drugu, te da je bitno samo postići balans i posvetiti dovoljno vremena i jednoj i drugoj strani njenog života. Ona smatra da bi njen život bio nepotpun da se odluči baviti samo jednom sferom, a da drugu potpuno zanemari, jer su obje postale veliki dio nje i ne može zamisliti trenutni život bez njih. Armina bi trebala do kraja ove godine da lansira svoju prvu zbirku poezije i da ostvari svoj umjetnički san. Upišite ime Armina Herić na reading listu obavezno! Njena poruka za čitaoce je da što više čitaju knjige, da daju priliku i poeziji, te da pronađu nešto što ih ispunjava i čini sretnim kao što nju ispunjava pisanje i nauka.

Bachelor primijenjene hemije sa čarobnim kistom u ruci

Zlata Jašarević je bachelor primijenjene hemije, a pored nauke se u slobodno vrijeme bavi umjetnošću, konkretno oslikavanjem mandala. Ljubav prema nauci je razvila još od malih nogu, gledajući crtani Profesor Baltazar i praveći eksperimente koristeći razne hemijske preparate koje je nalazila u svojoj kupaonici. Zlata se nakon kratke pauze vraća studiju i upisuje master hemije. Iako je zaljubljena u hemiju i odlučuje je sudirati, Zlata na društvenim mrežama 2016. godine nailazi na fotografije ispunjene šarenim mandalima, te odlučuje da pokuša oslikati nešto slično.

„Mandali predstavljaju univerzum, ideju da se život nikada ne završava i da je u životu sve međusobno povezano. Sama ta njihova ideja mi se sviđa, što je možda jedan od razloga zašto se družim s njima gotovo pet godina“, kaže nam Zlata.

Zlata ponajviše inspiraciju traži u sebi i svojim emocijama, pokušavajući da prikaže i oslika na papir sve ono što osjeća. Oslikavanje mandala zahtijeva mnogo preciznosti i strpljenja pa Zlata nerijetko dobija pitanje da li koristi šablone tokom oslikavanja jer je njen rad besprijekorno precizan, no to nije slučaj. Iako je potrebna preciznost i strpljenje, rezultat je uvijek zapanjujući i vrijedan cijelog procesa oslikavanja. Zlata se uporedo bavi naukom i hobijem, te nikada nije mogla zamisliti da će se njen usputni hobi zadržati toliko dugo u njenom životu i da će razviti ogromnu ljubav prema njemu. Iako je prvo razvila ljubav prema nauci, ljubav prema hobiju postala je skoro jednaka ljubavi prema nauci, koja je njena primarna djelatnost. Ona vjeruje da se nauka i umjetnost upotpunjuju u njenom slučaju i da je svaka nauka umjetnost za sebe. Ponekad može biti teško pronaći vremena za obje sfere u njenom životu, ali Zlata uspješno kreira vlastiti balans tako što se bavi umjetnošću kada se umori od nauke i obratno. Umjetnost u Zlatinom životu igra veliku ulogu, stoga ona smatra da bi njen život bio nepotpun bez nauke i umjetnosti, ali vjeruje da bi, da ne oslikava mandale, pronašla svoje mjesto u umjetnosti na neki drugi način i kroz neki drugi hobi.

Categories
Wonder STEM

Položaj žena u ANUBiH 2

Piše: Selma Koso

Prethodno smo pisali i vodili istraživanje o položaju žena u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH), te smo zaključili da pomenuta Akademija i dalje nema zadovoljavajući broj žena članica. Nakon toga smo dobili dodatne informacije od strane Adile Pašalić-Kreso, akademkinje i članice ANUBiH, te smo odlučili naše istraživanje nastaviti. U ovom tekstu se osvrćemo na njena dva rada: „Žene članice ANUBiH“ i „Obrazovanost stanovništva u Bosni i Hercegovini“ i pišemo o uvjetima i problemima za žene u nauci.

Pašalić-Kreso u radu „Žene članice Akademije nauka i umjetnosti BiH“ daje značaj svim ženama koje su članice ANUBiH, te kroz njihove biografije, akademski rad i dostignuća u nauci dolazi do zajedničkih karakteristika ali i sociopedagoških uslova razvoja i afirmiranja žena akademkinja. Sam rad je pun značajnih informacija vezanih za žene u nauci kroz historiju te koliko se njihov položaj vremenom poboljšao, a to nam govori činjenica da nakon osnivanja prvobitnog Naučnog društva BiH 1951. godine pa sve do 1969. godine nijedna žena nije izabrana za članicu. Svega 18 godina su naučni doprinosi žena bili ignorisani, te je prva žena članica bila umjetnica Mica Todorović (1900–1981). Također do 1976. godine odnos žena i muškaraca u ANUBiH bio je 2 prema 58, odnosno 3%. Razlog koji je mogao uticati na ovakav broj žena članica može biti taj da je do 90-tih godina bilo znatno manje žena na univerzitetima nego muškaraca. Nameće se pitanje: da li je to uticaj tadašnjeg društva i stavova da su žene „za obavljanje kućanskih poslova i rađanja“ kao i činjenica da su muškarci dobijali mnogo veći podsticaj za studiranje od strane roditelja?

U svom istraživanju Pašalić-Kreso je također naglasila da ANUBiH procentualno ima više žena u svom sastavu nego druge akademije u regiji. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti od ukupno 138 članova ima 12 članica, što iznosi oko 9%, Akademija nauka i umjetnosti Crne Gore broji samo dvije članice od ukupno 41 članova, a makedonska akademija nauka i umjetnosti od 44 člana ima 4 članice.  

Pašalić-Kreso je osvrtom na kratke biografije svih članica ANUBiH mogla doći do nekoliko zajedničkih stvari za sve i zaključka. Naime, sve članice su rođene u gradovima ili su se rano u svom životu preselile u veći grad, te su tu sticale svoje obrazovanje. Sve su od početka znale svoje opredjeljenje, imale su punu podršku svojih roditelja pa i završile fakultete u velikim gradovima kao što su Sarajevo, Zagreb, Beograd. Jako rano su učestvovale u mnogim projektima, radovima, birane su i za asistentice na univerzitetima i samim tim su njihovi istraživački radovi bili objavljivani u medijima. Iz ovoga se može zaključiti da su sve članice odrasle u jako povoljnim socijalnim uvijetima gdje su mogle maksimalno iskoristiti svoj potencijal. Međutim, šanse da djevojke iz seoskih mjesta uspiju kao pomenute članice su jako male iz niza razloga, uključujući jako loše prilike i nezainteresovanost u školama i nikakvu podršku od društva. Da li je ta nejednakost u socijalno podijeljenom društvu dovela do toga da veliki broj ženskih talenata propadne? 

Možda najzanimljivija činjenica o kojoj Pašalić-Kreso govori u radu „Obrazovanost stanovništva u Bosni i Hercegovini“ je obrazovanje među ženama i muškarcima. Naime, BiH po popisu iz 2013. godine od ukupnog broja nepismenog stanovništva (89.794) ima znatno veći broj žena (77.557) nego muškaraca (12.237). No taj se trend mijenja kod visokoškolskog obrazovanja, gdje je žena sa visokim obrazovanjem više od muškaraca za oko 4%. Da li je ovaj trend rezultat društvenih normi koje su nametnute ženama da se one uvijek moraju više truditi za posao i uspjeh? 

Položaj žena u nauci, pa i samoj Akademiji te njihov jako mali broj je posljedica mnogih faktora. Ipak, možda je najveći uticaj imalo društvo, društvene norme i jako slabo razvijen školski sistem u pojedinim mjestima. Iako je kroz historiju položaj žena u ANUBiH doživio znatan napredak, još uvijek preovladava društveni primitivizam kao i davanje manje značaja uspjesima žena u nauci. Zbog i dalje loše pozicije žena u Akademiji nauka i umjetnosti BiH, trebamo naglasiti sve žene naučnice i njihova dostignuća jer i one zaslužuju isti tretman i poštovanje kao muškarci. Jedino će tada njihov položaj u ANUBiH postati zadovoljavajući. 

Categories
Wonder STEM

Kurs lego robotike za djecu

Piše: Amina Hasagić

Udruženje “Alternative” Kakanj zajedno sa “Kreativnim inovacijskim centrom Kakanj – Kick” organizovalo je kurs lego robotike za djecu uzrasta 8-14 godina. Predavač kursa je Emin Šehić, inženjer za razvoj softvera i asistent na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu. Cilj kursa jeste da se na zabavan i interaktivan način uvedu djeca u svijet projektovanja robota, a uz to da se obezbijedi da se polaznici kursa osjećaju kao mali inženjeri. U konačnici cilj kursa jeste podstaći u djeci kreativan način razmišljanja i probuditi želju za učenjem i napredovanjem.

Kurs je osmišljen kao interaktivna radionica izrade robota. Učesnici će tokom kursa proći kroz tri faze: faza osmišljavanja rješenja, faza sastavljanja i programiranja i na kraju završna faza – testiranje robota. Učesnici su podijeljeni u dvije grupe i to po 13 učesnika, a organizatori ističu da je prisutan veliki interes za učenje robotike upravo kroz lego kockice.

Prvi časovi Lego robotike održani su 24. 04. 2021. godine, a prostorije  Kick-a bile su preplavljene dječijim uzbuđenjem, povicima iznenađenja i radosti za svaki uspjeh koji su postigli u programiranju i testiranju svojih prvih robota. Polaznici su se upoznali sa zanimanjem inženjera/programera i naučili šta su to roboti. Sastavili su svoje prve robote, programirali ih i testirali. Predavač Emin Šehić približio je djeci svijet robotike, a kurs je završen brojnim željama i pitanjima šta i kako dalje.

“Tema je vrlo aktualna i za starije i sretni smo što smo u Kick-u pružili djeci mogućnost da uče i otkrivaju svijet robotike. Veliko je zadovoljstvo posmatrati ih ponosnima, sretnima i samouvjerenima. Bravo klinci!”, izjavili su iz centra Kick.

Zajedno sa Kick centrom Udrženje „Alternative” Kakanj učestvuje u samoj organizaciji kursa. U želji približavanja samog koncepta kursa lego robotike za naše čitatelje i čitateljke razgovarali smo sa izvršnom direktoricom Udruženja „Alternative“ Kakanj Maksumom Topalović

Da li imate neke dodatne informacije o samoj izvedbi kursa lego robotike, a voljeli biste da se i s tim informacijama upoznaju naši čitatelji i  čitateljke?

Opći cilj pokretanja kursa lego robotike je kod najmlađih probuditi i podržati znatiželju i interes za naukom, unaprijediti njihove vještine rješavanja problema i potaći ih na timski rad. U setovima koje koristimo, samo u jednom se nalazi blizu 1000 dijelova. Slaganjem djeca razvijaju fine motoričke vještine. Osim toga djeca na zanimljiv način učenja kroz igru i međusobnu interakciju savladavaju prve korake programiranja, razvijaju logičko razmišljanje i rješavanje problema.

Da li prvi put organizujete ovakav kurs lego robotike?
Udruženje “Alternative” i “Kreativni inovacijski centar Kakanj Kick” prvi put organizuju kurs Lego robotike za djecu. Iza sebe imamo tri kursa programiranja za odrasle i seminar digitalnog marketinga. Ipak u ovu zanimljivu dječiju avanturu ulazimo sa stručnim predavačem. On je Emin Šehić, inženjer za razvoj softvera i asistent na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu i sa odličnom opremom. Koristit ćemo tri lego seta gdje su dva seta nabavljena vlastitim sredstvima, a jedan uz podršku Tvornice cementa Kakanj, koja je i do sada podržavala naše inicijative.

Maksuma Topalović, izvršna direktorica Udruženja „Alternative“ Kakanj

Zanima nas odziv djevojčica na kurs robotike, te kakve povratne informacije i rezultate imate od njih?

Djevojčice su jednako kao i dječaci zainteresovane za ovaj kurs. Znatiželjne su i spremne uhvatiti se u koštac sa izazovima od slaganja robota do ugrađivanja elemenata elektronike i savladavanja programerskih vještina za pokretanje robota.

Kakav se napredak može postići u dječijoj dobi vezano za robotiku?

Vjerujemo da ćemo kod djece probuditi znatiželju za naukom. Planiramo pratiti njihove dalje potrebe, želje i interese i odgovoriti na što je moguće više identifikovanih potreba. Možda nećemo mi uspjeti odgovoriti na svaki, ali potrudit ćemo se dati dobre savjete i/ili se povezati sa onima koji rade na rješavanju takvih potreba.

Imate li neku poruku za nove, buduće robotičarke koje su zainteresovane za ovakvu vrstu kursa?

Djevojčice, robotika je za vas, vi volite suradnju i znate naći prava rješenja radeći u timovima. Kreativne ste i uporne. Vrata svijeta robotike širom su vam otvorena. Pridružite se jednom od kurseva!

Categories
Wonder STEM

International Girls in ICT day

Piše: Adna Turulja

Međunarodni dan djevojaka u informacijsko-komunikacijskim tehnologijama obilježava se svakog četvrtog četvrtka u aprilu. Ove će se godine obilježiti 22.4. Ovako značajan datum se obilježava u preko 150 zemalja širom svijeta, a cilj je proslaviti djevojke i žene, te njihov doprinos IT svijetu. Obilježavanje ovog dana ima za cilj da podstakne žene i djevojke da studiraju, da budu inovativne, kreativne, spremne na rizik, te da grade svoje karijere u tehnološkom sektoru.   

ICT je najbrži rastući sektor na svijetu, nešto bez čega ne bismo mogli zamisliti današnji svijet, komunikaciju i mogućnosti koje nam pruža. ICT je ustvari veoma širok sektor u kojem se stalno javljaju novi koncepti, stalno se mijenja i razvija.                                                                                                                       

Sam izraz informacijsko-komunikacijske tehnologije se prvi put spominje 1997. godine. Zahvaljujući IT-u imamo dostupne uređaje preko kojih šaljemo i primamo informacije elektronskim putem u digitalnoj formi. Omogućena je  masovna komunikacija i mogućnost povezivanja više strana svijeta putem prenosivih uređaja.  

Iako je 21. vijek i tehnologija  je masovno napredovala, problem nejednakosti spolova je i dalje prisutan, kako u svemu tako i u  IT sektoru.  Shodno problemu, javlja se pitanje: Gdje su žene u IT-u i da li se dovoljno spominju?   

Istraživanjem informacija o ženama u ICT-u, otkrile smo da su prema podacima European Institute for Gender Equalitya glavna tri razloga zašto postoji manjak ženske populacije u ICT-u nedostatak interesa i kvalifikacija na IT poslovima, favorizovanje ICT karijere muškaraca  i razni kulturni faktori koji povezuju ICT sektor sa muškosti.                                                                                                                              

Nažalost, IT branša kao i STEM područja i karijere u istim nisu tako sklone ženama. Postoje velike razlike između muškaraca i žena naročito u STEM sektorima i poslovima. Žene su primorane da dokazuju svoj položaj jer često bivaju podcijenjene i dobijaju znantno manje prilika za razliku od kolega, smatraju u ICT Solutions & Education.  

Navode i da, iako su u mnogim slučajevima žene bile sam mozak određene IT operacije, u nekima su čak muškarci preuzimali zasluge za postignuća koja im ne pripadaju. Možemo reći da nije problem u količini nezainteresovanosti žena za IT sektor, već u tome što one bivaju zasjenjene od strane muškaraca, koji preuzimaju zasluge za njihov uspjeh. 

Kao primjer možemo navesti ENIAC – prvi električni računar koji je i prvi računar ikada napravljen. Programiralo ga je šest žena 1946. godine u sklopu tajnog projekta Drugog svjetskog rata. Nažalost, iako su one uradile najvažniji dio posla i iako kompjuter bez njih ne bi mogao funkcionisati, nisu im date nikakve zasluge za vlastiti rad. Na fotografijama, one su predstavljene samo kao modeli koji su pozirali da bi računar što bolje izgledao, dok su sve zasluge usmjerene na Johna Mauchlya. 

Žene koje su zaslužne za prvi računar su: Jean Jennings, Marlyn Wescoff, Ruth Lichterman, Betty Snyder, Frances Bilas i  Kay McNulty.

Zabrinjavajući su podaci i informacije ICT Solutions & Educationa u kojima pronalazimo da istraživanje Adeva IT organizacije iz 2018. godine pokazuje da je više žena bilo u IT sektoru 1980-ih godina, na samom početku razvoja ICT-a, nego danas u 21. vijeku kada je postotak spao na svega 25%.  

Samo 19% žena u svijetu uspije postići visoku poziciju u ICT-u. Prema podacima EUROSTAT-a u Evropskoj Uniji, 1,3 miliona studenata uče i obrazuju se u IT sektoru, a od te cifre samo 17% čini žene. Belgija je zemlja u kojoj je zabilježen najveći postotak žena koje studiraju ICT – čak 37%.   

Dnièle Castle, izvršna direktorica Graduate Women Internationala, otrkiva da u svijetu imamo cifru od 7 miliona zaposlenih u IT sektoru, od kojih je 30% žena. 

Izvor: EDJNet – The Euoropean Data Journalism Network

U svojim tekstovima ICT Solutions & Education navodi mnogo razloga zašto se djevojke i žene ne odlučuju za studije, ili odustaju od istih u ICT sektoru i STEM naukama. Neki od njih su nezainteresovanost za učenjem STEM oblasti, neke ne vide sebe u tehnološkim karijerama, a samo 16% djevojaka je izjavilo da im je neko predložio da se bave tehnološkom karijerom. Najbitniji razlog je taj da djevojke i žene smatraju da nemaju dovoljno uzora koje bi pratile u ICT i STEM karijerama. 

Poražavajuće je što nijedan postotak i nijedna cifra ne prelaze preko 50%  niti čak dosežu taj broj, bilo da se radi o statistici pojedinačnih država ili ukupnom postotku. Važno je motivisati i podržati svaku djevojku ili ženu koja želi da se bavi informacijsko-komunikacijskim tehnologijama ili STEM naukama, jer možda baš ona postane uzor koji će biti potreban nekoj djevojčici da skupi hrabrost i krene velikim stopama. 

Categories
Wonder STEM

Academy for Women

Piše: Ajla Karović

Da li možete zamisliti dijete u prvom razredu osnovne škole kako uči da postoje ženski i muški poslovi? Kako smo dopustili da u modernom svijetu u kojem danas živimo još uvijek razdvajamo ljude i interese na za vas i za nas? Pomislite na osjećanja jedne male prvakinje kada bi joj neko rekao da ne može postati vatrogasac jer to rade dječaci. Nažalost, studijama je pokazano da djeca sa šest godina počinju posmatrati zanimanja sa aspekta podjele na osnovu spola. Mi itekako možemo doprinijeti tome i buditi promjene koje želimo vidjeti.

Žene za žene – Solidarnošću do promjena

Jedan glas razuma i promjena je upravo nevladina organizacija pod nazivom Akademija za žene. Njihov krajnji cilj je razvijanje i jačanje potencijala kako žena, tako i mladih u svim sferama društva. U sklopu projektnih aktivnosti ova organizacija promoviše ljudska prava, demokratiju i rodnu ravnopravnost u društvu. Akademija za žene nudi neformalno obrazovanje o političkoj pismenosti za mlade koji su angažovani u političkim organizacijama poput foruma, odbora i omladinskih udruženja, kao i mlade koji nisu politički aktivni. Možda nismo ni svjesni da nam organizacija poput ove treba mnogo više? 

Kada bolje razmislite, jasno vam je zašto. U izbornim procesima i procesima donošenja odluka na društveno-političkoj sceni, mladi, a posebno mlade žene, često se nađu kao gledatelji, a ne aktivni sudionici. Prema podacima Ujedinjenih nacija, a referentno na trenutno poznate, spolna ravnopravnost na najvišim pozicijama u politici neće biti dostignuta ni za narednih 130 godina! Prema statistikama navodi se također da je svega nešto manje od 2% parlamentaraca u svijetu ispod 30 godina. Šta je problem, pitate se? 

Iako je u igri mnogo faktora, jedan od ključnih razloga je politička pismenost. U Bosni i Hercegovini ne postoji formalno obrazovanje za mlade po ovom pitanju. Akademija za žene razvila je četiri modula kroz koja se obrađuju teme neophodne za aktivno uključenje mladih u društveno-politički život i procese u BiH, ali i kako bi potakli spoznaju vještina neophodnih za govor i kritičko mišljenje. Praktikovanje neformalnog obrazovanja kroz koje se stiče politička i medijska pismenost, kod mladih i žena utiče na povezivanje različitih protagonista, buđenje i podizanje svijesti o pravima, ali i obavezama nas kao pojedinaca/nki. 

Zanimljivo je da Akademija za žene realizira projekat Žene za žene – solidarnošću do promjena. Svjedoci smo da se politička scena na Balkanu odlikuje nedostatkom prakse, iskustva i pravilnih primjera kroz koje bismo mogli interpretirati politike koje se odnose na žene i društvo u cjelini. Ovaj projekat odlična je motivacija ženama raznih dobnih skupina da budu aktivne u oblastima javnog života, te da zajedničkim snagama i liderskim duhom ojačaju poziciju žena na političkoj sceni u BiH. Važno je da, posebno žene, budu svoje svjetlo na kraju tunela, da se dokažu i pokažu sceni šta je to politička (ne)pismenost. 

Žene za žene – Solidarnošću do promjena
Categories
Wonder STEM

Noć istraživača

Noć istraživača 2018

Piše: Amina Hasagić

Nauka je sistem sređenih i sistematiziranih znanja o nama i svijetu koji nas okružuje, ona je naučni metod pomoću kojeg pojedinac može dobiti odgovore na sva naša pitanja koja proizilaze iz znatiželje. Upravo Noć istraživača koja se obilježava jednom godišnje u 30 evropskih država omogućava posjetiocima da dolaze do novih spoznaja, te da se upoznaju sa naukom, jer je nauka puna čuda!

Evropska noć istraživača je tradicionalna proslava naučnih dostignuća i istraživanja, više od decenije okuplja sve ljubitelje nauke širom BiH i Evrope. 

Pod Evropskom inicijativom 2005. godine počelo je svakogodišnje obilježavanje Noći istražvača. Ovakav vid dođagaja ima za cilj promovisati naučna istraživanja te karijere naučnika. Pored toga za manifestaciju Noć istraživača jedan od važnih ciljeva, a ujedno i misija jeste podizanje svijesti o tome koliko naučna istraživanja kao i cjelokupna nauka pomaže pojedincu u svim segmentima života te da je nauka zabavna i puna čuda.

Evropska noć istraživača je događaj koji se održava širom Evrope kao dio Horizont 2020 programa, koji okuplja veliki broj istraživača i posjetilaca jednom godišnje, posljednjeg petka u septembru.

U samom terminu Noći istraživača predstavljaju se istraživači kroz različite vrste aktivnosti i sve to kroz prijateljsku atmosferu, a krajnji cilj jeste približiti istraživača publici kako bi publika spoznala važnost nauke u svakodnevnom životu.

Noć istraživača 2018

Evropsku noć istraživača u Bosni i Hercegovini (BiH) zajedničkim snagama realizuje konzorcij sačinjen od Tidea d.o.o. Banjaluka, Udruženja BALKANFILM, Instituta za hidrotehniku d.d. Sarajevo (HEIS) i Info centara Evropske unije u BiH,  u saradnji sa partnerskim organizacijama širom BiH. Evropska noć istraživača realizuje se pod pokroviteljstvom programa Evropske unije Horizont 2020. 

Noć istraživača obilježava se i u BiH i to od 2012. godine, a tokom trajanja 2017. godine manifestacije je posjetilo više od 20.000 posjetilaca i to u šest gradova.

Manifestacije u 2018. godini posjetilo je preko 22.000 posjetilaca u osam bh. gradova. Iz godine u godinu zabilježen je trend rasta broja učesnika, gradova i naučnika/istraživača koji učestvuju u manifestacijama. 

Iz godine u godinu broj posjetilaca raste, a nas je zanimalo na koji način se održao program Noć istraživača u 2020. godini, s obzirom na pandemiju koronavirusa. Iz razgovora sa organizatorima Noći istraživača saznali smo da je kreiran prilagođeni program s obzirom na cjelokupnu situaciji i to putem online platformi.

Evropska noć istraživača, tradicionalna proslava naučnih dostignuća i istraživanja, više od decenije okuplja sve ljubitelje nauke širom BiH i Europe. Evropska noć istraživača je za 2020. godinu pripremila poseban online sadržaj s centralnim događajem održanim 27. novembra 2020. godine. Centralni događaj je okupio partnere i prijatelje ove manifestacije te brojne naučnike, istraživače i ljubitelje nauke. Prilagođeni program za 2020. godinu je trajao i tokom decembra 2020. godine te su kroz online platforme, radionice, predavanja, takmičenja, eksperimente i brojne naučne zanimljivosti svi zainteresovani mogli učestvovati i otkriti neotkriveno.izjavila je Amela Hrasnica, PR Noći istraživača, Sarajevo.

Noć istraživača 2018

Također u samom razgovoru su naglasili kako pandemija nije smetala organizatorima da ispune dosadašnju svrhu ovakvog programa, a to jeste sama promocija naučnika/istraživača. No, ove godine poseban osvrt i naglasak bilo je prikazati posjetiocima ulogu i značaj naučnika u vremenu pandemije koronavirusa. 

Evropska noć istraživača BiH 2020. je nastavila prethodnu uspješnu tradiciju istraživanja i promocije naučnih i istraživačkih potencijala BiH kroz takmičenje srednjih škola za najbolji naučnoistraživački rad, takmičenje osnovnih škola za najbolji likovni rad, potragu za blagom, razgovore s naučnicima, virtuelne posjete laboratorijama i naučnim institutima širom BiH te brojnim drugim zanimljivim sadržajima za sve generacije. Kroz razgovore s naučnicima, istraživačima te brojne panel diskusije Evropska noć istraživača je nastojala istražiti i predstaviti ulogu naučnika u vremenu pandemije te značaj njihovog rada za dobrobit čovječanstva.

Amela Hrasnica nam je otkrila da program nastavlja sa promocijom nauke u BiH te kako se raduju novim aktivnostima tokom 2021. godine.

Evropska noć istraživača BiH svakako nastavlja svoje aktivnosti promocije nauke i istraživanja u BiH tokom cijele godine te se radujemo organizaciji nove manifestacije u 2021. godini.

Categories
Wonder STEM

R. S. Makedonija prva u Evropi po procentu žena istraživača

Piše: Teodora Cvetković

Teško je devojci ili ženi u jednoj patrijarhalnoj zajednici da zauzme mesto muškarca ili da se izdigne iznad njega. Ženama na Balkanu uvek je to bio izazov. Mnoge žene su uspele da prevaziđu rodnu nejednakost, da izađu iz okvira stereotipa i predrasuda i da postanu velike i poznate naučnice, ne samo na Balkanu, već i širom sveta.

Ženska prava su i danas tema svake rasprave. Ali žene čvrsto koračaju svetom i svaka njihova zamisao urodi plodom. Tako je i u naukama. Kako nam je poznato, Republika Severna Makedonija je zauzela mesto broj jedan u Evropi zastupljenošću žena u nauci, prema statističkom istraživanju koje je uradio UNESCO 2019 godine.

Prema statistici u 2015. godini, 44,2% su stručnjaci i naučnici, a 55,8% stručnjakinje i naučnice.

U 2016. godini broj muškaraca se povećava za 1,5% i iznosi  43,7% ukupno, a broj žena dolazi na 56,3%, dok u 2017. godini 44,1% su muškarci, a 55,9% žene. A prema najnovijem istraživanju iz 2019. godine napravljenom pri Institutu za statistiku UNESCO, utvrđeno je da na svetskom nivou samo 29,3 % od istraživača su žene. 

Naime, izveštaj iz juna 2019. pokazao je da je u Republici Severnoj  Makedoniji  procenat žena istraživačica  52,3%. Ovaj procenat pokazuje da ima nade, da se žene i devojke mogu izboriti i mogu biti deo jedne globalne promene, a to mogu uraditi tako što će postati uspešne u svojoj oblasti, u nauci, ali pre svega u životu koje su same izabrale živeti.

Za to koliko je zanimljivo biti deo istraživanja informatičke tehnologije, priča mlada  naučnica IT sektora Monika Rizovska. Ona je za British Council S. Makedonija izjavila da je prilikom upisa na fakultet bila skeptična jer je mislila da informatika podrazumeva celodnevni boravak ispred kompjutera. Ali sada, kao deo najveće IT kompanije u S. Makedoniji ona ističe: „Kad svaka devojka i žena da sebi mogućnost da istražuje IT profesije i mogućnost da realizuje svoj potencijal u njima, onda uspeva da izgradi karijeru koja je izgledala nedostižno ili je nosila stereotipni naziv „muška profesija”.

Za Radio MOF mlade naučnice koje su uspele da izgrade karijeru izjavljuju da je u R.S. Makedoniji teško uspeti, ali znanjem koje su stekle tokom studija i naučnih istraživanja pomogli su im i otvorili su im vrata ka Evropi. “Rad na sebi i rad sa ljubavlju prema nauci je nešto što je najvažnije”, poručuju one.

Categories
Wonder STEM

Položaj žena u ANUBiH

Piše: Selma Koso

Položaj žena u svim poljima nauke je dugogodišnja tema diskusije u cijelom svijetu, pa i u Bosni i Hercegovini. Iako smo kao društvo mnogo napredovali u ovom polju, neki podaci su idalje razočaravajući. Jedna od institucija o kojoj smo istraživali na ovu temu je Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH).

ANUBiH, svima vjerovatno već poznata, je najveća naučna institucija u Bosni i Hercegovini i već dugi niz godina se bavi unapređenjem i podržavanjem nauke i umjetnosti na čitavom području BiH. Članstvo u ovoj instituciji je pripalo mnogim cijenjenim naučnicima i naučnicama, no rodna ravnopravnost se može dovesti u pitanje. Dokaz tome je informacija iz rada “Žene članice Akademije nauka i umjetnosti BIH” članice ANUBiH prof. dr. Adile Pašalić-Kreso, profesorice pedagogije, u kojem je navela da je pomenuta Akademija od svog osnivanja od 175 redovnih i dopisnih članova imala samo 12 žena.

Izvor: skolegijum.ba

Također, ANUBiH nikada nije imala ženskog predsjednika. Ipak, možemo vidjeti poboljšanje položaja žena u ANUBiH sa činjenicom da trenutno imaju potpredsjednicu, akademkinju Lidiju Lincender-Cvijetić. Pašalić-Kreso je u istom radu navela da ANUBiH ima dosta više žena u svom sastavu nego mnoge akademije u regiji. 

Izvor: avaz.ba

Imali smo priliku razgovarati sa Naidom Nišić, koordinatoricom službe za opće i pravne poslove, koja nas je informisala o tome kako postati član, te ko sve može biti član ANUBiH. Izjavila je da proces odabira članova počinje objavom obavijesti u trajanju od 45 dana od strane Akademije kojom se pozivaju organizacije da predlože svoje članove. Članovi mogu biti svi oni koji ispunjavaju određene uvjete što podrazumijeva da su državljani BiH čiji rezultati predstavljaju visoko dostignuće u polju nauke i umjetnosti. Kandidati se nikada lično ne mogu prijaviti, već su predloženi od strane univerziteta, naučnoistraživačke organizacije, visokoškolske ustanove, te i samih odjeljenja ANUBiH. Nakon toga se obrađuju prijave, nastupa glasanje koje može biti javno ili tajno po izboru Akademije te se zakazuje izborna skupština. Novoizabrani članovi najprije postaju dopisni i nakon nekoliko godina mogu preći u redovne članove.

Na pitanje da li ANUBiH zastupa određenu gender politiku Nišić nam je rekla:Prilikom svakih izbora Akademija vodi računa o tome da se omogući ženama isti pristup kao i muškarcima, da uvijek bude žena među kandidatima kao i primljenim članovima.

Nakon što smo dobili izjavu da ANUBiH zastupa gender politiku i informacije da su proteklih godina primili dosta više ženskih članova nego prije, odlučili smo istražiti podatke na njihovoj oficijalnoj web stranici. Uvidom u članstvo na web stranici primjetili smo da broje 36 redovnih članova, od čega je 7 žena, što predstavlja 19,44%, dok je među dopisnim članovima omjer žena i mušaraca 1/10. Nakon ovih informacija nismo htjeli stati sa istraživanjem, te smo uvidjeli da među 8 počasnih članova nema žena. Na kraju, ukupno kroz historiju ANUBiH broji 310 članova, od čega je tu samo 16 žena, što predstavlja 5,16%. Te članice su: Mirsada Hukić, Lidija Lincender-Cvijetić, Senka Mesihović-Dinarević, Ljerka Ostojić, Adila Pašalić-Kreso, Branislava Peruničić, Mirjana Vuković, Marina Katnić-Bakaršić, Desanka Kovačević-Kojić, Svjetlana Fajfer, Mihra Taljanović, Jagoda Buić, Vera Kržišnik-Bukić, Jela Grujić-Vasić (1923 – 2009), Hanifa Kapidžić Osmanagić (1935 – 2019), Mica Todorović (1900 – 1981). 

Gore navedene rezultate smo odlučili uporediti sa UNESCO-vim istraživanjem Women in Science iz 2019. godine, gdje je procenat žena koje učestvuju u nauci u BiH 46,8%. Ovaj broj nam pokazuje da skoro polovinu naučne zajednice u BiH čine žene i pokazatelj je da ANUBiH i dalje nema zadovoljavajući broj žena članica, te da nisu ni blizu broju od 46,8% . Zbog toga ne smijemo staviti tačku na ovaj problem te je jako bitno promovisati i staviti akcenat na sve žene koje su ostvarile jako značajne uspjehe i pružiti im priliku da budu vidljive. Također, pred samu objavu ovog članka dobile smo nove informacije i uvid u dokumentaciju od strane Pašalić-Kreso te zbog toga još uvijek ne možemo naše istraživanje na datu temu privesti kraju. U narednom periodu ćemo nastaviti sa radom iz date dokumentacije jer sada imamo priliku istražiti još više o ovoj temi. 

Categories
Wonder STEM

Three minute thesis za studente dodiplomskog i diplomskog studija

Piše: Adna Turulja

U martu ove godine bit će održano drugo po redu 3MT takmičenje u Bosni i Hercegovini. Prvo se takmičenje održalo 2020. godine i bilo je namijenjeno za doktorante/ice, dok drugo izdanje obuhvata studente i studentice dodiplomskog i diplomskog studija.                                                                                                                                                     

3MT, odnosno The three-minute thesis, je takmičenje koje pruža priliku da prezentiraju vlastite istraživačke radove kroz tri minute te na taj način poboljšate i razvijete komunikaciju, prezentacijske i istraživačke vještine. Na takmičenje se mogu prijaviti studenti i studentice bilo koje godine prva dva ciklusa studija ukoliko smatraju da imaju kvalitetan rad i prezentaciju istog. 

Prijave su otvorene od 15. marta i trajat će sve do 18. aprila. Prijaviti se možete ovdje slanjem videa u trajanju od 3 minute na kojem prezentirate rad sa kojim se prijavljujete na takmičenje. Također se mogu prijaviti svi studenti koji su povezani sa Bosnom i Hercegovinom na bilo koji način i ne moraju nužno studirati u BiH da bi se prijavili na takmičenje. 

Takmičenje, kao i same prijave, traju 30 dana i sve će biti održano u online formatu. O pravilima takmičenja, sadržaju videa i članovima žirija saznajte ovdje.

Kako bismo saznali što više informacija o 3MT takmičenju u Bosni i Hercegovini, razgovarali smo sa dr. Adnanom Mehonićem, članom i predstavnikom Asocijacije za napredak nauke i tehnologije u BiH.  On nam je otkrio da je do organizovanja i ostvarivanja prvog 3MT takmičenja u Bosni i Hercegovini prošle godine došlo zahvaljujući  nevladinim organizacijama: BH Futures Foundation, Asocijacija za napredak nauke i tehnologije BiH, Bosnian-Herzegovinian American Academy of Arts and Sciences i Bosana. Ideja je bila da takmičenje koje je već dugi niz godina zastupljeno u svijetu bude omogućeno i u BiH te da svi studenti imaju priliku da prezentiraju svoje ideje i istraživačke radove.  

Bitno je napomenuti da će ovim takmičenjem svaki istraživački rad i njegova bitnost biti promovisan široj publici, pa je važno napomenuti da je kod prezentovanja samog istraživačkog rada i ideje bitno imati pristup koji će biti shvatljiv i razumljiv i široj publici.  Oblasti iz kojih se može poslati rad su neograničene, počevši od društvenih, naučnih, prirodnih pa sve do umjetničkih. 

Još jedna veoma važna stavka je uvezanost radova i kandidata. Važno je uspostavljanje novih poznanstava i mreže radova što može dovesti do kreiranja zajedničkih istraživačkih radova kroz povezanost različitih oblasti što biva veoma korisno i kreativno. “Bitno je istaći da radovi trebaju imati elemente istraživanja, originalnosti i kritičkog razmišljanja“, poručuje  Adnan.

Zahvaljujući prethodno spomenutim organizacijama i prošlogodišnjem 3MT takmičenju, došlo je do porasta interesovanja za nauku u BiH. Također, ono što je veoma bitno istaknuti u organizaciji ovog takmičenja je to da su fondacije i organizatori uložili veliki napor da obezbijede stručnu, multidisciplinarnu komisiju koju čine stručnjaci sa višegodišnjim iskustvima u sličnim projektima. 

Za kraj, pitali smo Adnana zašto bi se zainteresovani trebali prijaviti.

Prijavite se na 3MT takmičenje jer će vam poslužiti kao odličan trening za prezentovanje vašeg rada i ideja široj javnosti. Ovo je vrlo bitno za karijeru jednog naučnog radnika. Također, imat ćete priliku da se upoznate i uvežete sa drugim izuzetno kreativnim i vrijednim studentima. Uspostavljanje kolaboracija je prava investicija za vašu budućnost.